Dnevnik seoskog župnika iz srca Mediterana – teologija, dijalog i zajedništvo

Marija između otkupljenja i uskrsnuća Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije nije bijeg od tijela prema nebu, nego jedna od najsnažnijih kršćanskih tvrdnji o vrijednosti ljudskoga tijela. Marija nije spašena od svojega tijela, nego je proslavljena s njime . Zato Velika Gospa ne govori samo o jedinstvenoj Marijinoj povlastici nego i o budućnosti svakoga čovjeka: o tome što Bog namjerava učiniti s našom dušom i našim tijelom te kako već sada trebamo živjeti svoju tjelesnost, svoje želje, odnose i ljubavi ako doista vjerujemo u uskrsnuće tijela. Svečani ciklus velikih Marijinih otajstava može se promatrati između dviju točaka. Na početku stoji Bezgrešno začeće, a na kraju slavno Uznesenje. Obje su povlastice povezane s njezinim jedinstvenim odnosom prema Kristu i njezinim božanskim majčinstvom. Bezgrešno začeće bilo je predokus (anticipacija) otkupljenja, a slavno Uznesenje predokus (anticipacija) uskrsnuća. U Mariji je na jedinstven način već ostvareno ono prema čemu ide čitava Cr...

Dvojica blaženika za naše dane Crkveni kalendar katkad učini ono što naše povijesno pamćenje ne uspijeva: pred nas stavi gotovo zaboravljene ljude upravo onda kada nam njihovo svjedočanstvo ponovno postaje potrebno. Ovih kolovoških dana susrećemo se s dvojicom takvih ljudi. Spomen blaženoga pape Inocenta XI. vezan je uz 12. kolovoza, a blaženoga Marka d’Aviana uz 13. kolovoza. Dvojica suvremenika, dvojica ljudi duboko uključenih u dramatičnu povijest Europe sedamnaestoga stoljeća i dvojica kršćana koji su razumjeli da se vjera ne može braniti samo od opasnosti koja dolazi izvana ako se istodobno ne liječe bolesti koje je razaraju iznutra. Danas su obojica nepravedno zanemarena. A upravo njihovi životi pokazuju zašto Crkva čuva spomen svetaca. Misno predslovlje svetaca govori o njihovu primjeru koji nas potiče, zajedništvu koje nas povezuje i zagovoru koji nam pomaže. Svetac zato nije ukras katoličke prošlosti, nego pitanje postavljeno našoj sadašnjosti. Njegov život ispituje naš život,...

Grijeh Sodome i Gomore: što Crkva u Hrvata može naučiti od Sodome i Gomore Sodoma između spolnoga grijeha i nasilja moći Priča o Sodomi i Gomori pripada među one biblijske tekstove čije je značenje u kršćanskoj svijesti gotovo unaprijed određeno prije nego što se tekst ponovno pročita. Spomen Sodome redovito priziva sliku spolnoga grijeha, osobito homoseksualnog čina, i takva povezanost nije bez uporišta ni u samom tekstu ni u kasnijoj kršćanskoj predaji. Kada stanovnici Sodome opkoljuju Lotovu kuću i traže da im izvede strance „ da ih upoznaju “, hebrejski glagol jada‘ , „spoznati“, doista može imati i značenje spolnoga odnosa. U hrvatskom prijevodu prizor je još izravniji: „ Gdje su ljudi što su noćas došli k tebi? Izvedi nam ih da ih se namilujemo! “ (Post 19,5). Zato su Augustin, Toma Akvinski i velik dio kršćanske moralne tradicije sodomski grijeh povezivali s grijesima protiv naravi, a Katekizam Katoličke Crkve i danas među grijesima koji „ vapiju u nebo “ navodi „ grijeh Sodomlj...